• 04 LIS. 12

    Bjelančevine u hrani

    Bjelančevine su organski spojevi životinjskog ili biljnog podrijetla, a sastavni su dio strukture svih stanica organizma. Sastavljene su od mnogih aminokiselina. Neke aminokiseline naše tijelo proizvodi samo, no većinu unosimo u organizam hranom. Bjelančevine dobivamo iz dva izvora: – iz životinjskog izvora: meso, riba, sir, jaja i mlijeko – iz biljnog izvora: soja, alge, bademi,

    Detaljnije →
    • 05 LIS. 12

    Bjelančevine i proteini

    Namirnice koje sadrže dušik nazivamo bjelančevinama. One su nezamjenjiv sastojak u prehrani. Bjelančevine su makromolekule sastavljene od više tisuća aminokiselina. Dakle, aminokiseline su »opeke« od kojih su sazidane bjelančevine. Ljudskom organizmu potrebno je dvadesetak različitih aminokiselina. Od toga broja osam aminokiselina organizam mora primiti hranom, jer ih ne može sam sintetizirati.

    Detaljnije →
    • 17 LIS. 12

    Bilje i začini – utjecaj na zdravlje!

    Uz voće i povrće (uključujući i grah i mahunarke), bilje i začini ključni su igrači u timu dodataka i namirnica protiv ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a, dijelom zahvaljujući i njihovom protuupalnom djelovanju. To je uistinu izuzetno važno jer je ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE ) prava tvornica koja stvara upale koje su pak štetne

    Detaljnije →
    • 17 LIS. 12

    Benfotiamin

    Ovaj malo poznati dodatak prehrani, čudnoga imena, zaslužuje posebno časno mjesto u svačijoj ladici s lijekovima. Benfotiamin je sintetska forma vitamina B1 (tiamina), topiva u masti i ima veliku moć apsorpcije. Taj je snažni agens protiv ZPC–a osmišljen u Japanu kasnih pedesetih godina prošloga stoljeća s ciljem liječenja bolnih poremećaja živaca, uključujući I išijas i

    Detaljnije →
    • 10 LIS. 12

    Bazalni metabolizam

    Bazalni metabolizam, koji ponajviše ovisi o aktualnoj tjelesnoj težini, nije konstanta, već varira u istoga ispitanika tijekom vremena i pri nepromijenjenoj masi. Spavanje smanjuje BM za 10%, jaka hladnoća ga povećava za 2-5%, a temperatura okoline, za svaki stupanj iznad 30°C, povećava ga za 0,5% (Katz, 2008).

    Detaljnije →
    • 17 STU. 11

    Banana dijeta

    Ova dijeta razvijena je u Japanu, a osmišljena je kako bi se uz minimalno odricanje postigli maksimalni rezultati. Dijeta se dalje razvijala na internetu, ali ono u čemu  se svaka slaže je uzimanje banane za doručak.  

    Detaljnije →
    • 17 LIS. 12

    Agensi koji blokiraju ugljikohidrate

    Agensi koji blokiraju ugljikohidrate (škrob) tvore posve novu zanimljivu kategoriju. Kao ideja nisu novi, ali novost je u tome što uistinu djeluju. San  iz davnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća o učinkovitom sprečavanju i apsorpcije ugljikohidrata danas se ostvaruje. Blokiranje škroba danas predstavlja znatan napredak u pronalaženju načina da se spriječi i nastajanje oštećenja do kojih

    Detaljnije →